PUTOVANJE Reporter Novosti u Đerbi, ostrvu palmi i lotosa, keramike, prelepih plaža i ružičastih flamingosa
Đerba, tunišanski Maldivi
* Sa više od 340 sunčanih dana godišnje ovo ostrvo idealno je za odmor
Rajsko ostrvo Đerba na jugoistoku Tunisa, izgleda kao da će svakog trenutka utonuti u nepregledno prostranstvo Sredozemnog mora. Iz aviona, pogled na potpuno ravno ostrvo, otkriva da je Đerba dugačka gotovo isto koliko i široka pa nam liči na neki nepravilan četvorougao. Ušuškano u zalivu Gabes, poznatijem kao Mali Sirt, uz samu granicu sa Libijom, ovo najveće severnoafričko ostrvo nazivaju i tunižanskim Maldivima.
Ali na Đerbi, nekadašnjoj maloj ribarskoj luci, sve je ipak nekako drugačije nego u ostalim delovima Tunisa. Na najlepšem tunižanskom ostrvu, još uvek se govori gotovo izumrli jezik visokih, plavookih Berbera, starosedelaca Afrike. Tu živi i drevna jevrejska zajednica čija se sinagoga, El Griba, jedna od najstarijih na svetu nalazi upravo u toj muslimanskoj zemlji.
Ostrvo zapljuskuju tirkiznoplavi talasi koji povlačeći se, ostavljaju za sobom meke peščane plaže sa toplim plićacima. Plaže su duge, čini se beskrajne, načičkane suncobranima od palminog lišća, ali i pravim palmama čije se krošnje vijore na vetriću koji stalno pirka. Kao da žele da vas podsete da ste stigli na “ostrvo hiljadu palmi”, kako su ga nazvali antički pesnici. Negde daleko na horizontu, u oblaku rumenila pomešanog sa zlatastim peskom Sahare, zalazi sunce. Sa više od 340 sunčanih dana godišnje idealno je mesto za odmor i rekreaciju. Pravi mediteranski raj čiji je zaštitni znak ružičasti flamingo, ptica koja svoju lepu boju perja, nogu i kljuna, kako tvrde meštani, duguje prvenstveno ishrani bogatoj biljnim pigmentom, beta karotenom. Zbog lepote i mira kojim odiše i gotovo idealnih uslova za odmor, Đerb još zovu i “ostrvo zaljubljenih”.
Kao i u drugim tunižanskim letovalištima i ovde može da se letuje za male pare, ali na Đerbi možete da osetite i duh ekskluzive.
Lepotu ovog ostrva opisivali su i stari putopisci koji su Đerbu nazivali “draguljem između mora i neba” dok je novi porede sa Polinezijom Mediterana. Verovatno zato ovde tokom cele godine dolazi najviše Francuza, Italijana i Nemaca, iako je Đerba najpre privuklo turiste iz Australije, Novog Zelanda i Češke. Leti tu uglavnom letuju Tunižani i Evropljani kojima ne smeta vrućina.
Slikovita mestašca puna su orijentalnih prodavnica sa zanimljivim suvenirima, posebno od keramike koja je zbog jedinstvenog načina rada, odavno poznata u svetu. Kada poželite da predahnete, u nekom od prelepih autentičnih restorančića najvećeg ostrvskog grada, Houmt Souka, možete da se okrepite arapskom kafom ili čajem, rakijom od smokava ili “vinom” od urme, i probate sveže morske plodove i masline, tradicionalnu tunižansku salatu i đerbanski specijalitet, kuskus sa ribom.
Ono što Đerbu takođe izdvaja u odnosu na druge delove Tunisa jeste arhitektura. Nepregledni maslinjaci pokrivaju golu zemlju u unutrašnjosti ostrva gde može da se oseti pravi duh arapske tradicije. Blistavobele kuće izgrađene u orijentalnom stilu, tzv. menzeli, imaju kupole ispod kojih se skuplja topao vazduh iz obližnje Sahare, pa zato služe kao neka vrsta klima uređaja. Takav stil prepoznatljiv je i u izgledu i arhitekturi prelepih hotela okruženih bazenima i bujnim mediteranskim rastinjem.
Neposredna blizina pustinje omogućava češće izlete u Saharu do koje može da se dođe na leđima kamile, ali i modernim džipom.
More na Đerbi, zbog blizine Sahare, uvek je bar za nekoliko stepeni toplije nego u ostalim mestima na Mediteranu. I ljudi su nekako topliji, srdačniji, ljubazniji, mnogo više nego u drugim delovima te severnoafričke zemlje.
Iako je cenjkanje kao deo kulture arapskih naroda, ritul koji predstavlja sastavni deo svake kupovine, na Đerbi vas ipak neće saletati oni pomalo dosadni trgovci koji na brzinu žele nešto da vam prodaju. U “sukovima”, prodaje se sve, od tradicionalnih tunižanskih kaveza za ptice ukrašenih ornamentima i prelepog filigranskog nakita, predmeta od kamilje kože, tekstila, ćilima, do nezaobilaznih plišanih kamila, đerbanskih šešira i korpi za “šoping” napravljenih od palminog lišća.
Pošto je i ovo prelepo ostrvo deo zemlje koja je dugo bila francuska kolonija, službeni jezik je francuski, ali to nije jedino što su Francuzi ostavili Tunižanima u nasleđe. Na Đerbi, kao i u celom Tunisu, možete da uživate u dobrim vinima, po francuskom šmeku, ali i u tradiconalnim feštama, od najmanjih ribarskih, preko tradicionalnih i onih specijalnih posvećenih Odiseju, pa sve do internacionalnih muzičkih festivala. Gostoprimljivi domaćini uvek će vam ponuditi da se pridružite svadbenoj povorci i uživate u raskošnim nošnjama, običajima i muzici.
Ostrvska tradicija dobro je očuvana i u glavnom ostrvskom gradu Houmt Souku, prepunom bogatih pijaca, suvenirnica i prodavnica nakita koje uglavnom drže ovdašnji Jevreji. U administrativnom centru ostrva, u kojem živi oko 60.000 stanovnika, najbolje može da se vidi zanimljiva đerbanska arhitektura, a tu je i Muzej narodne umetnosti. Nastao je na temeljima drevnog antičkog grada Gerba, kako se ovo ostrvo zvalo za vreme Rimljana.
Drugi po veličini ostrvski grad Midoun, mirnija je i manja verzija Houmt Souka. U njegovom amfiteatru svakog četvrtka organizuje se tradicionalna izložba konja koju Tunižani zovu “fantazija”, a takođe ima i živopisnu buvlju pijacu.
Đerba ima vrlo jaku jevrejsku zajednicu, a u mestu Er Rijad nalazi se i najstarije jevrejsko svetilište u severnoj Africi, sinagoga El Griba, duša ostrva. Meštani ističu da se u njoj nalazi i najstariji primerak svete jevrejske knjige, Tore. Tvrđava Borj el Kebir, nekadašnje uporište turskog pirata Draguta i njegovih ljudi, takođe je jedna od ostrvskih znamenitosti. Đerba vekovima pruža utočište i jednoj islamskoj zajednici i grupi katolika sa Malte.
Marina Jungić, tekst objavljen 11.6.2012. godine u „Životu Plus“, nedeljnom dodatku Večernjih Novosti
NAJSTARIJA SINAGOGA
Najviše hotela smešteno je u turističkoj zoni na severnoj strani ostrva, dok u unutrašnjosti nekoliko gradića i naselja čuvaju autentičnost nekadašnjeg načina života. To se posebno može videti u selu Gelala gde se ljudi na tradicionalni način, kako se radilo hiljadama godina, bave grnčarstvom. Za samo nekoliko minuta vešte ruke majstora izvajaće pepeljaru, šolju ili vazu uz pomoć primitivne i jednostavne naprave koja se pokreće drvenim točkom.
OSTRVO LOTOSA
Znamenitosti i istorijska mesta mogu da se obiđu autobusom, kolima ili biciklom, zahvaljujući pre svega dobroj mreži puteva na tom malom ostrvu, površina 510 km², na kom živi oko 140.000 stanovnika. Prema legendi, očaran mirisom lotosa, na Đerbu je zalutao i slavni Odisej koji je kasnije teška srca napustio ostrvo. Po predanju, upravo ovde živeli su Lotofagi, ljudi koji su se hranili lotosom. Kada se Odisej iskrcao na ostrvo, većina vojnika koji su bili opijeni narkotičnim dejstvom ove biljke nije htela da napusti ostrvo. Ipak, na kraju, Odisej je sa svoja tri člana posade uspeo da nastavi plovidbu. Ostrvo oko koga su se otimala i carstva i pirati, Meninks, što je staro ime za Đerbu, opsedali su Feničani, Kartaginjani, Grci, Rimljani, Vizantinci, Arapi, Italijani, Francuzi, Španci, pirati, dok konačno nije ušlo u sastav savremenog Tunisa.
NAJSTARIJA SINAGOGA
Najviše hotela smešteno je u turističkoj zoni na severnoj strani ostrva, dok u unutrašnjosti nekoliko gradića i naselja čuvaju autentičnost nekadašnjeg načina života. To se posebno može videti u selu Gelala gde se ljudi na tradicionalni način, kako se radilo hiljadama godina, bave grnčarstvom. Za samo nekoliko minuta vešte ruke majstora izvajaće pepeljaru, šolju ili vazu uz pomoć primitivne i jednostavne naprave koja se pokreće drvenim točkom.
KROKODILSKI PARK
Najbolje plaže nalaze se na severoistočnoj obali ostrva, a one mirnije, sa manje ljudi između mesta Aghir i El Kantara. Na plažama turisti mogu da izaberu u čemu će, pored lepog mora i leškarenja, još da uživaju – u jederenju na dasci, skijanju na vodi, vožnji skuterom, pedalinama, tenisu, jahanju, podvodnom ronjenjenju, a atrakcija je i vožnja gusarskim brodom. Budući da je Sahara tik uz ostrvo, ne treba propustiti jednodnevni izlet do oaze Duz i Matmate, podzemnih naseobina Berbera koje oni koriste za stanovanje i specijalne, veoma prijatne hotele pod zemljom. U najvećoj saharskoj jari vi ćete se osećati kao da ste u najbolje klimatizovanoj prostoriji.
Ipak jedna od najvećih atrakcija na ostrvu svakako je delo bogatog Tunižanina koji je na nekoliko kvadratnih kilometara napravio ogroman turistički kompleks, Đerba Iksplor, u blizini Aghira, u stvari lokalno etno selo u kojem se nalazi i Muzej islamske umetnosti i običaja i pomalo bizarni zoološki vrt u kojem su jedini stanovnici krokodili. A ima ih 400.
Leave a Reply